Koliko majki u Hrvatskoj doji? Koje su namirnice koje se prve uvode mališanima? Koji mesni proizvod je apsolutni broj jedan po preferencijama naših najmlađih?
Samo su neka od pitanja na koje nam je odgovore dalo istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet godina na području Republike Hrvatske, čiji su preliminarni rezultati predstavljeni danas u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu, ususret Svjetskog dana sigurnosti hrane koji se u cijelom svijetu obilježava 7. lipnja.
Istraživanje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) od 2017. do 2022. godine. Partneri na projektu su Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
„Ovo istraživanje od iznimne je važnosti, jer smo dobili egzaktan uvid u prehranu naših najranjivijih skupina, dojenčadi i djece do devet godina. Njegova specifičnost je u načinu prikupljanja podatka, sukladno EU MENU metodologiji, čime smo dobili podatke koji su višestruko primjenjivi te usporedivi s istraživanjima drugih europskih zemalja. Dobiveni podaci koristit će se s ciljem osiguravanja maksimalne zaštite zdravlja potrošača,“ istaknula je uvodno doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ujedno i voditeljica projekta.
Istraživanje je provedeno terenski, na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske, a u njega je bilo uključeno 1820 mališana i njihovih roditelja. Magistra Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije na panelu je iznijela iskustva terenskog ispitivanja, te istaknula specifičnosti i izazove u provedbi, posebno tijekom pandemije bolesti COVID 19.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Rumbak s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dotaknula se navika djece najranije životne dobi te istaknula kako „Čak gotovo 80 % majki je izjavilo kako je dojilo, a njih oko 13 % dojilo je i nakon prve godine života djeteta.“
„Neki su rezultati potpuno očekivani, dok su nas neki uspjeli iznenaditi“, osvrnula se je na panelu prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, te istaknula u nastavku: „Tikvica je tako namirnica koju uvodimo najčešće prvu, dok je mrkva najučestalije konzumirano povrće u svim promatranim dobnim skupinama. Ako govorimo o mesu, piletina je najučestalija, dok je slanina – mesni proizvod koji je sveukupno najprisutniji u konzumaciji.“
Na panelu je istaknuta je i prisutnost tzv. superhrane na jelovnicima naše djece, poput chia sjemenki i sjemenki lana.
„Predstavljanje ovih rezultata nije slučajno baš danas, ususret Svjetskom danu sigurnosti hane, jer uz pomoć preciznih rezultata konzumacije i prehrambenih navika, lakše i učinkovitije možemo procijeniti rizik kojem su izložena naša djeca, u slučaju pojave kontaminirane hrane na tržištu. Stoga su oni visokovrijedni.“, zaključio je Tomislav Kiš, dr. med. vet. iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.
Preliminirani rezultati “Što se nalazi na tanjuru naših najmlađih”
